Brčanske novine: Iz prošlosti grada

Formiranje brčanskih mahala

Poslije potpisivanja Beogradskog mira 1739. godine, Brčko ponovo prelazi u turske ruke kada se obnavlja i proširuje brčanska utvrda, a već 1821. godine, formiraju se četiri brčanske mahale

U tom naselju, u Brčkom, označenom na Komanovoj zemljopisnoj karti ugarskih zemalja iz 1730. godine kao selo BARKA koje je moglo imati oko 50 stanovnika, bila je pogranična straža, podređena komandantu tvrđave u Rači. Ovome komandantu tužio se u aprili 1737. godine zvornički Mehmed beg kapetan, da je zapovjednik u Brčkom- BRUČKI, austrijski kapetan Georgi, oduzeo oružje nekim Turcima iz bijeljinskog kraja koji su bili stražari. Straža je neophodna, piše Mehmed beg kapetan, i zbog nadzora nad samim naseljenicima jer su oni dosta nepouzdan svijet, sklon hajdučiji i pljačkanju, pa su i sa svoje strane stvarali incidente i neprilike na granici.Tako su u junu 1731. godine, stanovnici Brezovog Polja- PERZEVOPOLIA, Donjeg Boderišta-DOLNA PUDASTA,Brčkog-BRIČKI i Gorica-KURIĆ, sve sami uskoci, izvršili niz hajdučkih pohoda na susjedne turske krajeve pod rukovodstvom hajduka Kurdića.Turci su u pismu molili da se u ove krajeve i mjesta postave njemački činovnici, kako bi prestali ovi neredi.

U jednom turskom sidžilu-sudu ima bujrudlija-sudski nalog, datiran 22.Redžeba 1163. godine po Hidžri, odnosno 1. aprila 1750. godine, upućen agama i neferima brčanske utvrde-pačanke, da pohvataju neke odmetnike i razbojnike.

Ovaj sudski nalog nam potvrđuje da je Brčko, poslije beogradskog mira 1739. godine, kada je ponovo prešlo u turske ruke, imalo obnovljenu utvrdu-palanku čime je opet postalo pogranično mjesto. Turska vlast je Brčkom pridavala veoma veliki značaj, pa je stoga 1782. godine počela sa intezivnijim utvrđivanjem i pojačanjem posada ove palanke. To nije ostalo nezapaženo od strane austrijskih graničara iz Slavonije, pa su već 1783. godine imale detaljne podatke i nacrt ove utvrde. Ovaj nacrt se i danas čuva u Bečkom Krigsarhivu.

Ove pripreme i utvrđivanje brčanske utvrde -palanke bile su u vezi sa predstojećim velikim Tursko-Austrijskom ratom 1788.-1791. godine. U tom ratu bosanska Posavina nije spadala u glavnu bojišnicu, ali ipak nije mimoišla brčansku utvrdu.

U noći 31. maja 1788. godine, austrijski graničari su izvršili napad na Brčko.Šest četa slavonske graničarske pukovnije, u ranim jutarnjim satima, su u čamcima iz Rajeva sela došli do bosanske strane i na juriš zauzele brčansku utvrdu.Jedna grupa slavonskih graničara je zauzela most na rijeci Brci. Brčanski branioci nisu se mogli ozbiljnije suprotstaviti brojnijem neprijatelju i kroz rezervnu kapiju se povlače iz uvrde, ostavivši u utvrđenju četiri topa i trideset kopalja.Tom prilikom, prije povlačenja,slavonski graničari su zapalili utvrdu.

Ovaj napad austrijskih graničara nije na Brčko ostavio trajnijih posljedica.Utvrda je obnovljena, pa čak i proširena, tako da je 1804. godine zahvatala prostor od ušća brke u Savu do današnje katoličke crkve, dio Kolobare i prostor do skele na Savi ( kuća Krsmanovića). Ova proširena utvrda je imala preko 600 stanovnika muslimanske nacionalnosti koji su ujedno bili i vojna posada utvrde.Naime, redovne turske vojske-nizama, nije bilo dovoljno, nego su Brčko čuvali domaći muslimani.

U vremenu od 1740 godine pa do 1768. bilo je nešto mirnije razdoblje u bosanskoj Posavini u kom je periodu u Brčkom znatno razvijena zemljoradnja, stočarstvo i zanatstvo, a grad je već 1821. godine imao formirane i četiri mahale:Atik ili staru mahalu,Varoš,Džedid ili nova mahala i Karanfil mahala.

Za naš grad su, između ostalih važni i ovi datumi:

Nagli razvoj ekonomskih i trgovačkih odnosa u Brčkom, podstakao je Austro.Ugarsku vlast da 1865 godine svoj Vicekonzulat premjesti iz Tuzle u Brčko.

Godinu dana ranije, 1864. godine, u Brčkom se otvara prvi poštanski ured POSTA HANA, kojeg su otvorile tadašnje turske vlasti.Taj ured je radio sve do 1878. godine kada ga zatvaraju Austro-Ugarske vlasti.

Godine 1867. na čelo brčanskog Kadiluka, sreza i sudskog područja, dolazi KAJMEKAM, vojno.građanski upravitelj, čime Brčko postaje kotarska oblast. Do tada, prema organizacionoj šemi, bio je mudir, odnosno upravitelj.Tadašnji brčanski kadiluk se prostirao na površini od 920 kvadratnih kilometara i u svom sastavu imao 80 naselja.

Za intezivniji razvoj grada svakako je od neprocjenjive važnosti osnivanje Dunavskog parobrodskog društva 1830. godine, čije su lađe navraćale i u Brčko, odakle su odvozile suhe i sirove šljive i žito. U to vrijeme, zbog primitivne eksploatacije soli u Donjoj Tuzli, u Bosnu se dovozila sol iz Austrije, Rumunije, pa čak i sa Sicilije. Upravo pristanište u Brčkom je u tome imalo veliku važnost, naročito kad je Austrija sklopila ugovor sa bosanskom Vladom, na osnovu kojeg je dobila monopol za uvoz soli u Bosnu. Austrija je koristila brčansko pristanište kao luku i carinarnicu i 1873. godine je uvezla u Bosnu sedam miliona i 300 hiljada oka soli, ( jedna oka iznosi 1,28kg), a od toga, preko brčanskog pristaništa je uvezla dva miliona i 875 hiljada ili 30 posto.

Istovremeno, iz Brčkog je izvezla 280 do 300 hiljada centi suhe i sirove šljive, koja završava na austrijskom, njemačkom, engleskom, pa čak i na američkom tržištu.

U septembru 1869. godine, Brčko je spojeno '' brzojavnom žicom'' preko Tuzle sa Sarajevom. Naredne, 1870. godine, delegati zvorničkog sandžaka, kome je pripadalo i Brčko, zatražili su u Vilajetskom vijeću, da se Brčko, kao razvijeno trgovačko mjesto, ''brzojavom'' spoji sa Rajevim Selom u Slavoniji, odnosno sa Austrijom. Svoj zahtjev obrazlagali su time što brčanski trgovci mjesečno za Austriju šalju oo 150 telegrama, zbog kojih moraju ići u rajevo Selo. Tako je Brčko,sem pošte koja je otvorena 1864. godine, dobilo i telegraf.

Do 1870. godine, za Brčko su važni i ovi datumi:

• 1850. godine, u Brčkom ima 300 muslimanskih, 60 pravoslavnih i 25 katoličkih kuća

• 1852. godine, u Brčkom izbija veliki požar u kojem je izgorio veći dio grada

• 1863. godine, iz Beograda se u Brčko doseljava 15 muslimanskih obitelji

• 1864. godine,počela je izgradnja makadamske ceste Brčko-Bosanski Šamac. Koja je završena 1868.godine

• 1870. godine, u Brčkom ima 3000 stanovnika.